Bruxelles, 30. studenog 2010. – Šest povjerenika iz prošlog saziva Europske komisije preuzelo je unosne lobističke poslove u privatnom sektoru što predstavlja potencijalni sukob interesa, upozorava ALTER-EU.

Ovogodišnja odluka Europske Komisije u slučaju “McCgreevy scandal”, je sa sigurnošću rečeno, izniman nositelj promjene po pitanju ulaska u lobističku profesiju pri Europskoj uniji. “McCgreevy scandal” je prikaz određene prakse koja je nesmetano funkcionirala dugi niz godina, a označavala je odlazak članova Europske komisije po završetku njihovih mandata u lobističke vode. Veliki broj udruga unutar EU javno je govorio i zalagao se protiv ovakve prakse, koja je po njihovim stajalištima vodila do slučajeva u kojima bi bivši zastupnici iskorištavali svoje znanje i iskustvo stečeno višegodišnjim radom u Europskoj komisiji i  prenosili ga u mnogo unosniji privatni sektor. Ono što je bilo javno poznato i tolerirano od strane nadzornih tijela u EU, jest upravo odlazak takvih osoba na visoke lobističke funkcije unutar moćnih europskih kompanija, koje bi svojim izdašnim financijskim naknadama poslove lobiranja često učinili mnogo privlačnijim negoli one u Komisiji. Takva praksa odlaska zastupnika u lobiranje u europskim je krugovima poznata pod nazivom “revolving doors” ili u slobodnom prijevodu “okrenuta vrata”.

Savez za lobističku transparentnost i etičku regulaciju ( ALTER-EU ) pri Europskoj uniji, nositelj je ideje o postrožavanju postojećeg Pravilnika ponašanja i ozbiljnijem radu Etičkog povjerenstva, čiji su propusti prema riječima saveza do sada dopuštali zastupnicima da s polovično obrazloženim argumentima  ulaze u lobističke poslove i prije negoli su istupili sa svojih službenih funkcija. Ono što ALTER-EU zahtijeva jest uspostava “cooling off” perioda, odnosno “perioda hlađenja”, u trajanju od jedne do tri godine, unutar kojega bi bivši članovi Komisije primali novčani iznos dovoljno visok za pokrivanje svih troškova života, a koji bi im u tom periodu bio zamjena za obavljane određenog posla koji bi ih eventualno mogao dovesti u sukob interesa.

Do pojave McCgreevyjevog skandala nikada do sada Etičko povjerenstvo nije onemogućilo odlazak člana Komisije u privatni sektor. Upravo je on stoga pokazatelj promjena, na čijem se inzistiranju ove godine pridružio i predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso.

Inače Charles McCgreevy, bivši član Europske komisije, koji je pokrenuo cijelu lavinu događaja, nedavno je po stupanju na poziciju direktora jedne londonske banke informiran od strane tajnika EK, kako Komisija za takvu aktivnost u privatnom sektoru nije ishodovala pozitivnu odluku, te kako mora odstupiti s pozicije direktora zbog potencijalnog sukoba intresa. Izuzevši Charlesa McCgreevya još je pet spornih slučajeva o odlascima iz Komisije u privatni sektor oko kojih se diže prašina i koje se već sada percipira kao potencijalne slučajeve sukoba interesa; to su pozicija Benite Ferrero Walder u kompanijama “Munich Re” i “Gamesa”, Meglene Kuneve u “BNP Paribasu”, Guntera Verheugena u “RBS-u,” lobističkoj agenciji “Fleishman Hillard”, “European Expirience Company” i drugim sličnim organizacijama, pozicija Joea Borga u PR agenciji “FIPRA” te Lousa Michela u “Credimu”.

ALTER-EU na tom je području nastojeći promjeniti postojeću situaciju poduzeo najveće korake. Njihovi savjeti Europskoj komisiji putem kojih su predložene jasnije definicije sukoba interesa, uspostavljanje novog i strožeg Pravilnika ponašanja, veća neovisnost i profesionalnost Etičkog povjerenstva, za sada se smatraju prvim pravim i konkretnim potezima koji bi bili potencijalni nositelji promjena u ovoj europskoj regulativi, prenose ALTER-EUCorporate Europe Observatory.

Europska unija ima nisku razinu regulacije po pitanju „revolving doors“ slučajeva, dok je većina drugih zemalja to pitanje uredilo zakonima o lobiranju koji su pravno obvezujući te postoje stroge sankcije za njihovo kršenje.

U Republici Hrvatskoj pitanje „okretnih vrata“ definirano je 2003. godineZakonom o sprječavanju sukoba interesa u obnašanju javnih dužnosti koji propisuje da državni dužnosnici šest mjeseci nakon isteka mandata ne mogu obavljati poslove koji su povezani s javnom službom i kojima bi se mogli dovesti u sukob interesa. O kršenju Zakona odlučuje Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa koje djeluje pri Hrvatskom saboru, a sankcije koje Povjerenstvo može izreći dužnosniku jesu: obustava isplate dijela neto mjesečne plaće dužnosnika, opomena i javno objavljivanje odluke na trošak dužnosnika; što predstavlja nizak stupanje regulacije.

 

Bruno Jelić i Ivan Vuković

Galerija

Gallery

Newsletter


© Copyright 2014. Powered by WordPress