Danska je pokrenula inicijativu za regulaciju lobiranja i uvođenje lobističkog registra, donosi Public Affairs News.

Inicijativa za regulaciju lobiranja pojavila se nakon općih izbora održanih u rujnu 2011. na kojima je pobjedu odnijela koalicija stranaka lijevog centra, Socijaldemokrati, Socijalistička narodna stranka i Danska socijalno-liberalna stranka. Najveći interes za regulaciju lobiranja iskazala je liderica socijaldemokrata Helle Thorning-Schmidt, a oko ovog pitanja postignut je konsenzus svih političkih stranaka.

Još uvijek ne postoje informacije kako bi budući registar trebao izgledati i što bi on uključivao, ali analitičari vjeruju da će regulaciji biti napravljena po uzoru na zajednički registar Europske komisije i Europskog parlamenta, tvz. Registar transparentnosti. Također se predviđa da će lobisti morati prijaviti svaki sastanak koji održe s političarima.

Danska nije jedina zemlja EU koja razmatra regulaciju lobiranja. Prošle godine slična inicijativa pokrenuta je u Irskoj i Austriji. No, za razliku od Austrije, Danska za sada nije opterećena velikim lobističkim skandalima.

Dansko udruženje za odnose s javnošću (BPRV) prije 18 mjeseci pokrenulo je javnu raspravu o uvođenju vlastitog lobističkog registra, ali do danas njihovi napori nisu urodili plodom.

Ideju o pokretanju registra BPRV-a potaknuo je Bjorn B Christiansen, osnivač i izvršni direktor vodeće lobističke tvrtke u Danskoj, Public Affairs Group.

Christiansen tvrdi da je lobistički registar odgovor na nepostojeće probleme, budući da u Danskoj nisu zabilježeni lobistički skandali. No, registar bi zadovoljio zahtjeve javnosti i političara u pogledu transparentnosti i otvorenosti njihovog djelovanja te bi se otklonili strahovi da sustav ne funkcionira na demokratskim principima.

“Smatram da će registar biti ograničenog dosega i da bi se na početku trebali ugledati na EU registar” kaže Christiansen i dodaje “da više detalja o registru očekuje sljedećih mjeseci od političara.”

BPRV se ne slaže s idejom objavljivanja podataka poput imena klijenata, pitanja za koja lobiraju i prihoda od navedene aktivnosti. No, ako takav propis stupi na snagu, žele da se on ne odnosi samo na ugovorne lobiste i lobističke tvrtke, već da bude obvezan i za druge poput in-house lobista, poslovna udruženja, nevladine organizacije, odvjetnike, revizore i konzultante, i ostale koji se de facto bave lobističkim aktivnostima.

“Najbolji model je samoregulacija, ali za sada unutar BPRV-a nismo postigli konsenzus i potporu članstva te stoga očekujemo inicijativu iz političkih krugova” zaključio je Christiansen.

Ivan Vuković

Galerija

Gallery

Newsletter


© Copyright 2014. Powered by WordPress