Bruxelles, 11.veljače 2010.- U drugoj polovici siječnja ove godine izašlo je globalno istraživanje o think tankovima koje po drugi put provodi Sveučilište Pennsylvania na čelu s James G. McGannom. Ova studija pored toga što rangira think tankove u 2009. godini, zaključuje kako su zahvaljujući svojoj globalnoj raširenosti i umreženosti think tankovi povećali svoj potencijal u rješavanju aktualnih problema na globalnoj razini. Name, još je i studija iz 2007.godine, koja je prethodila ovoj , predvidjela pozitivan razvoj think tankova.

Globalno govoreći, najbolji think tankovi dolaze iz SAD-a, dok u Europi kvalitetom dominiraju oni iz Velike Britanije, Njemačke i Belgije. Pa ipak, pored njihove velike raširenosti, oni zbog raznolikosti pojavnih oblika i dalje uzrokuje nejasnoće u definiranju. Što su dakle think tankovi?

Riječ je o neovisnim, neprofitnim orgnizacijama koje provode istraživanja namijenjena nositeljima odluka i javnosti kako bi se donijele što kvalitetnije odluke, koje su adekvatno argumentirane na temelju relevantih informacija. U svom radu teže autonomiji, paze na svoj javni kredibilitet, te nastoje imati što veći pristup politici kako bi njihova istraživanja i ideje postali utjecajni u procesu donošenja odluka. Što se tiče pojavnih oblika, francuski autori Stephen Boucher i Martine Royo dijele think tankove na četiri glavne podvrste: akademski think tanovi, znanstveni instituti koji rade na ugovore, zaklade i think tankovi koji nešto zagovaraju. Kod prvog i drugog oblika riječ je o akademskim institucijama koje se jedino razlikuju u tome tko ih financira. Naime, kod instituta sredstva ne dolaze isključivo od sveučilišta, već od državnih tijela i poslovnih aktera. Zaklade su skoro uvijek vezane za političku stranku za koju i proizvode istraživanja, ali uz veliku intelektualnu i financijsku neovisnost od stranke. I na kraju, think tankovi koji nešto zagovaraju proizvode istraživanja sa ciljem podupiranja određenih ideja i vrijednosti.

Činjenica je da su think tankovi danas važna spona između znanja i odlučivanja u javnoj sferi, te kao takvi potrebni donositeljima odluka. No, kritičari su sumnjičavi prema njihovoj neovisnosti u istraživanju jer smatraju da zbog izvora financiranja postoji opasnost da počnu zagovarati interese vlasnika tih izvora. Za druge pak neovisnost nije ugrožena jer smatraju da je očuvanje javnog kredibiliteta najveća preokupacija think tankova te shodno tome i garancija neovisnosti.

Pa ipak, zbog svoje specifičnosti i mogućnosti utjecanja na odlučivanje, Europska komisija je predvidjela da think tankovi budu sastavni dio dobrovoljnog Registra interesnih skupina (tzv. Registar lobista) koji sadrži listu od 2540 organizacija. Iako neke studije procjenjuju da u Europi postoji 1200 think tankova, samo njih 75 je dobrovoljno ušlo u Registar, što je uzrokovalo i veliku debatu unutar EU.

Siim Kallas, koji je kao povjerenik u prošlom sazivu Komisije bio zadužen za Registar lobista, još je u ljeto 2008. godine ponovio kako lobiranje predstavlja „sve one aktivnosti koje se provode s ciljem da se utječe na odlučivanje i stvaranje europskih politika“ i pozvao think tankove da se registriraju, zbog njihovog utjecanja na odlučivanje što je uzrokovalo njihov snažan otpor s objašnjenjem kako je registracija nepotrebna budući da se ne bave lobiranjem, te kao takvi niti ne trebaju biti na listi s onima koji se bave lobiranjem. Slijedom toga, početkom drugog kvartala prošle godine uvedene su kategorije u Registru kako bi se jasno razlikovalo između think tankova i pravih lobističkih firmi. Ovaj korak je potaknuo jedan manji broj think tankova da uđu u Registar samo zato da izbjegnu percepciju javnosti da nešto skrivaju ako ostaju po strani.

Jedna stvar je sigurna, a to je da će se debata oko think tankova i Registra lobista nastaviti u dogledno vrijeme baš zbog specifičnosti tih „tvornica ideja“, ali i zbog dobrovoljnog karaktera Registra lobista i određenih nepreciznosti oko njegovih pravila, što će nedavno izabrana Komisija morati uskoro početi poboljšavati.

 

Neno Rakić

Galerija

Gallery

Newsletter


© Copyright 2014. Powered by WordPress