Haag, 24. rujna 2011. – Nakon Washingtona i Bruxellesa rasprava o ulozi koju lobisti igraju u demokraciji potaknuta je i u Nizozemskoj, donosi Financial Times.

Članovi Parlamenta zahtijevaju više regulacije i transparentnosti, a istovremeno Nizozemska udruga profesionalaca za javne poslove (Dutch Association of Public Affairs Professionals) nedavno je predstavila vlastiti kodeks ponašanja. Iako je transparentnost poželjna, ostaje pitanje je li (samo)regulacija najbolji način da se ona postigne. Često se zanemaruje pritisak izvana koji ima mnogo veći utjecaj na transparentnost lobističkog sektora – digitalizacija društva.

Od tvrtki preko nevladinih organizacija do općina: mnoge interesne skupine pokušavaju promovirati svoje interese u nizozemskom glavnom gradu. U tome nema ništa loše. Kako bi se omogućio kvalitetan proces donošenja odluka važno je da političari prikupe informacije od različitih strana, a zatim sami donesu odluku.

Lobisti se često moraju odlučiti između dva moguća pristupa. Prva mogućnost je ono što bi se moglo nazvati “strategija sante leda”: lobiranje je slabo zastupljeno u javnosti (vrh sante leda), a ostatak lobiranja obavlja se ispod površine – osigurano od nepredvidljive javne rasprave. Druga mogućnost je “strategija plutače”: stavite temu na dnevni red jasno vidljivu za sve (iznad vode), i planirate neke specifične akcije za delikatna pitanja pod površinom vode.

Porast digitalnih medija ne samo da ima značajne posljedice za rad političara, nego i za one koji žele postaviti svoj problem na dnevni red. Više transparentnosti je neizbježano za lobiste koji žele predvidjeti mogućnosti i prijetnje digitalizacije. Koristeći digitalne alate na pametan način, svaki pojedinac danas može vidjeti koje je to pitanje postavljeno na dnevni red. Strategija sante leda tako postaje mnogo rizičnija. Čak i pretpostavka da će lobiranje ostati pod površinom vode nije više tako sigurna, kao na primjer lobist Shell-a koji je saznao da su njegovi kontakti s nigerijskom vladom objavljeni na WikiLeaks-u.

S razvojem digitalnih medija, međutim, transparentnija strategija plutače nudi sve više i više mogućnosti. Organizacije s online bazom pristalica mogu ih angažirati da proguraju neko pitanje na dnevni red u javnosti. S novom Europskom građanskom inicijativom važnost online izbornih jedinica se samo povećava: od 2012. pa nadalje, milijun potpisa bit će dovoljno da prisili Europsku komisiju na odgovor. To također stvara šanse za tvrtke. Ebay je samo jedan primjer korporativne organizacije koja je već iskoristila ovu priliku. Unutar nekoliko mjeseci oni su prikupili gotovo milijun potpisa za svoj poslovni prijedlog da se zaustavi praksa nepoštenog online trgovanja.

U digitalno doba, angažirana baza pristalica jedan je od najmoćnijih alata kod lobiranja. Međutim, kako bi se koristio ovaj alat uspješno, tvrtke moraju popustiti, smanjiti kontrolu i prihvatiti da digitalna generacija – koji dijeli veći dio svog života online – također zahtijeva transparentnost tvrtki. Da bi se zaista postigla transparentnost u sektoru lobiranja, potencijalni utjecaj digitalizacije je puno jači nego utjecaj (samo)regulacije. Oni koji su uložili svoju energiju u regulaciju, moraju shvatiti da digitalizaciju sante leda neće preživjeti.

 

Izvor: Financial Times

Autor: Koen Droste

Prijevod: Dominik Žganec

Fotografija: stock.XCHANG

Galerija

Gallery

Newsletter


© Copyright 2014. Powered by WordPress