Banja Luka, 29. ožujka 2011. – Lobiranje, odnosno profesionalno zastupanje tuđeg interesa, i u BiH bi uskoro trebalo postati javno i zakonski uređeno. Jedna od obaveza preuzetih Strategijom za prevenciju i borbu protiv korupcije je i donošenje zakona o lobiranju, donosi EuroBlic.

Formalni rok do kojeg bi ovaj zakon trebao biti pred zastupnicima Parlamentarne skupštine BiH je kraj iduće godine.

U međuvremenu, nadležne institucije – Savjet ministara i Agencija za prevenciju korupcije – trebali bi se ugledati na SAD i druge države, gdje je lobiranje desetljećima uređeno, te pripremiti tekst zakona. Međutim, imajući u vidu sporost vlasti u BiH u donošenju zakona, mogli bismo još pričekati prije nego što lobisti kod nas potpadnu pod zakon.

Vršitelj dužnosti direktora Agencije za borbu protiv korupcije BiH i zamjenik ministra sigurnosti Mijo Krešić priznaju da još ništa nije napravljeno po pitanju pripreme zakona. On se slaže da je ovaj zakon potreban, ali kaže da još ne zna ni koja bi to bila adresa na koju bi se lobisti trebali službeno registrirati u BiH.

“Znajući političko stanje u BiH, kao i to da na čelu Agencije nije izabrano rukovodstvo na puni mandat, bojim se da bi se donošenje ovog zakona moglo odgoditi”, kaže Krešić.

Tajnik u Ministarstvu pravosuđa BiH Jusuf Halilagić “ne vjeruje” da je ovaj zakon u nadležnosti resora pravosuđa, nego Ministarstva sigurnosti. Međutim, kaže Halilagić, ako bude zatraženo, Ministarstvo pravosuđa spremno je napisati zakon.

Primjeri iz okruženja pokazuju kako bi ubuduće trebalo biti uređeno lobiranje u BiH. Srbija i Hrvatska pripremaju zakone o lobiranju, a društva lobista su formirana u svim državama SFRJ, izuzev u BiH. Na čelu Hrvatskog društva lobista (HDL) je nekadašnji šef diplomacije te države Mate Granić, a društvo mu prave bivši ministri i premijeri, uspješni menadžeri i predstavnici uprava, nevladinih organizacija.

Uvjet za članstvo je preporuka postojećih članova i potpisivanje etičkog kodeksa lobističke struke. Granić za EuroBlic kaže da lobiranje na našim prostorima nema tradiciju i prati ga negativan imidž zbog političkih skandala i korupcije i da ga zbog toga treba urediti.

“To se, uglavnom, radi zakonom o lobiranju i obaveznim registrom lobista pri parlamentu i državnim institucijama. U oba slučaja se definira što je lobiranje i tko su lobisti, tko se smije baviti lobiranjem, što rade i za koga, koliko su plaćeni i čijim novcem, propisuju tijelo za nadzor. To tijelo obično je ministarstvo pravosuđa, a u nekim slučajevima može se formirati posebna agencija” – kaže Granić.

On otkriva da usluge lobista na prostoru nekadašnje SFRJ najviše koristi poslovni sektor, a da to mogu raditi i razna udruženja, nevladine organizacije, sveučilišta, sindikati, nacionalne manjine, kao i države, kako bi ih predstavljali pred drugim državama ili međunarodnim organizacijama poput EU.

U Društvu lobista Srbije (DLS) danima se nitko nije javljao na naše telefonske pozive. Međutim, prema informacijama s njihove službene web stranice, cilj im je, između ostalog, pomoć državnim tijelima u procesu integracije u EU. Također, DLS pomaže domaćim i inozemnim gospodarstvenicima da uspostave poslovnu suradnju, kao i sunarodnjacima u dijaspori da uspostave gospodarske i druge veze s maticom.

Društvo živi od upisnina i članarina, dobrovoljnih priloga, donacija, poklona, kamata na uloge, zakupnine, dividendi… Zanimljivo je da je društvo nedavno imenovalo Milku Forcan, donedavnu potpredsjednicu Delta holdinga, za svoju predstavnicu u EU.


U EU radi 4.500 lobista

Primjera radi, SAD ima zakon o lobiranju od sredine tridesetih godina prošlog stoljeća, pa se javno zna koje lobističke grupe rade za koga i kakve interesa zastupaju. Sve članice EU nemaju taj zakon. Procjenjuje se da pri institucijama EU postoji više od 4.500 akreditiranih lobista, koji lobiraju za države, vlade, pojedince, poduzeća. Lobisti imaju utjecaj jer su uglavnom poznate ličnosti, imaju kontakte, znaju proceduru donošenja odluka.
Autor: Slobodan Popadić

Izvor: EuroBlic

Fotografija: EuroBlic

Galerija

Gallery

Newsletter


© Copyright 2014. Powered by WordPress