Budimpešta, 12. rujna 2012. – Povećanje moći Europskog parlamenta ponukalo je interesne predstavnike na aktivnije poticanje vlastitih interesa unutar institucije. Slijedom toga, članovi Europskog parlamenta (MEP) također su postali značajni igrači u lobiranju u Europskoj uniji, donosi Lambert Academic Publishing studiju Justyne Nytko.

Rad se usredotočuje na različita poimanja lobističkih kultura zastupnika raznovrsnih zemalja, kako doživljavaju lobiste te način korištenja resursa u procesu donošenja političkih odluka. Slučaj izbora zastupnika iz Poljske i Velike Britanije nudi vrsnu usporedbu percepcije dva različita lobistička sustava. Razgovori su potvrdili manju spremnost poljskih zastupnika na suradnju s lobistima vezano za politička pitanja zbog slabije bliskosti s lobiranjem te generalne zabrinutosti za transparentnost u procesu izrade politika.

Kako bi osiguralo čvrstu teorijsku pozadinu, rad započinje istraživanjem literature i bavi se osvrtom na lobiranje u Uniji s fokusom na lobističke sustave, važnost aktera u europskom lobiranju te lobističke stilove po zemljama članicama. Zbog nedostatka značajnog istraživanja predmeta, poglavlje daje pregled lobističkih sustava i karakteristike Velike Britanije i Poljske te njihove različitosti kao i sličnosti u pristupu zastupanju interesa.

Zatim donosi raspravu o lobističkoj dinamici između članova Europskog parlamenta i utjecaj institucionalnog okvira za isti, donosi ispitivanje specifične uloge članova parlamenta tijekom samog procesa uključujući njihove doprinose i zahtjeve koje postavljaju pred lobiste.

Završno treće poglavlje predstavlja kvalitativnu analizu sadržaja razgovora sa zastupnicima Parlamenta vraćajući se tako natrag u prvotno spomenuto istraživanje literature i teme o lobiranju u Uniji i lobističkom sustavu zaključujući pritom o razlikama upotrebe lobističkih usluga i važnosti lobiranja  u cjelini.

Lobiranje u EU je bitno kako bi se osiguralo da se čuje i glas pojedinaca u procesu donošenja i izrade politika. Na uzletu je dobilo nakon 1980. godine kada se razvija jedinstveno tržište. Zastupanje interesa uključuje velik broj aktera i zainteresiranih strana od trgovačkih saveza, raznih udruga, preko nevladinih organizacija pa do think thank-ova što znači da 15.000 dužnosnika i zastupnika Europskog parlamenta i Europske komisije svakodnevno susreće 20.000 lobista. S obzirom da se rad bavi nacionalnim različitostima u pogledu na lobiranje, konkretno između Velike Britanije i Poljske, ključno istraživačko pitanje jest- jesu li poljski zastupnici u Europskom parlamentu, zbog nepoznavanja procesa i zabrinutosti za transparentnost, manje voljni surađivati s lobistima za razliku od britanskih zastupnika.

 

Studija Lobbying in Old and New Europe

 

Prijevod i prilagodba: Daria Arežina

Galerija

Gallery

Newsletter


© Copyright 2014. Powered by WordPress