Tko su zapravo lobisti i zašto je transparentnost i regulacija lobiranja potrebna novina u hrvatskom zakonodavstvu? Nedavno je jedna hrvatska tvrtka htjela organizirati sastanak u Europskoj komisiji. Iz EK su joj poručili da sastanak može dobiti samo ako je registrirana u tzv. EU registru transparentnosti. Tvrtka se registrirala i sada je među 40 hrvatskih organizacija koje su registrirane u ‘lobističkom registru’ Unije.

Junckerova komisija odlučila je zagovaranju interesa dati ozbiljno značenje. Ipak je više od sedam tisuća registriranih interesa respektabilan broj, a i industrija pokušava danonoćno utjecati na odluke i rješenja u zakonodavnim aktima.

Nedavno mi je jedan bivši potpredsjednik Vlade rekao da apsolutno podržava registraciju interesa jer se kod nas na sastanke po babi i po stričevima najavljuju razni neprovjereni akteri koji vrlo često nemaju ni ugovor, a kamoli da su kredibilni lobisti.

Slovensko i austrijsko iskustvo

Hrvatsko društvo lobista – udruga za promicanje zagovaranja interesa izradila je prijedlog Zakona o zagovaranju interesa koji je uputila resornom ministarstvu (pravosuđe) i mjerodavnim odborima u Hrvatskom saboru. Cilj je tog propisa regulacija i registracija interesa koji se svakodnevno pojavljuju u hodnicima političkih institucija i traže svoj prostor i informacije.

Susjedi Slovenci i Austrijanci imaju svježe iskustvo sa zakonom koji su dobili kao antikorupcijski mehanizam. U jednom i u drugom slučaju propis je predvidio javni registar, akreditaciju za ulazak u parlament, kao i izvještavanje. U Austriji čak postoje tri registra ovisno o kojoj je vrsti interesa riječ. Zanimljivo je bilo čuti njihova predsjednika udruge lobista Petera Koppela, koji tvrdi da u posljednje dvije godine od donošenja zakona nitko nije tražio informacije iz registra (sve informacije u registru nisu u potpunosti javne radi zaštiteposlovnih tajni i tržišnog natjecanja). Političare u Austriji doista ne zanima tko radi za koga, ali, tvrdi, nova afera dolazi uskoro jer upravo bivši zastupnici koji se ne moraju registrirati lobiraju ispod radara.

Slovenski lobisti tvrde pak da su u registru lobisti naivci, jer se pravo lobiranje obavlja u strankama, a dužnosnici u strankama se, prema njhovu zakonu, ne moraju registrirati. No u obje su države registracija i donošenje propisa profilirali profesionalne zagovaratelje interesa, osobe i organizacije koji znaju stručno i analitički pristupiti problemima u tijelima javne vlasti.

‘Hlađenje’ za dužnosnike

Prijedlog zakona o zagovaranju interesa za koji se zauzima Hrvatsko društvo lobista polazi od činjenice da se u demokraciji isprepleću i sukobljavaju različiti interesi i da je dijalog raznih skupina potreban kako bi se postigao konsenzus koji omogućuje napredak društva. HDL-ov prijedlog predviđa da u registru bude širok spektar skupina (pravnih osoba): komora, tvrtki, nevladinih udruga, gospodarskih udruga, sindikata, zaklada… Registracija bi automatski značila dobivanje mogućnosti ulaska u Sabor, gdje danas uz akreditaciju ulaze samo novinari. S druge strane, organizirani interesi (kod nas poznatiji kao ‘lobiji’) i danas mogu raditi u Saboru (i Vladi) samo bez ikakve transparentnosti ili nadzora što rade i za koga.

Uvidom u javni registar transparentnosti prvi bi se put vidjelo tko zaista želi zagovarati javne politike i to smatra svojim poslom. Takav pristup neće odgovarati onima koji smatraju da taj posao ne treba obavljati transparentno i otvoreno, već da se s pomoću nekih drugih nevidljivih kanala mogu postići određeni dogovori. Dakako, svaka registracija podložna je određenim iznimkama i u tom grmu leži zec. HDL-ov prijedlog predviđa i period ‘hlađenja’ za državne dužnosnike i službenike koji ne mogu ući u posao zagovaranja interesa i registrirati se prije proteka godinu ili dvije dana. Europska komisija svojim dužnosnicima odobrava putem posebnog povjerenstva budući angažman na pitanjima na kojima su radili, a radi sprečavanja sukoba interesa i narušavanja ugleda institucija Unije.

Na početku smo još jedne kampanje za parlamentarne izbore u kojoj će se političari natjecati svojim idejama, programima i rezultatima da pridobiju naklonost birača. HDL kao udruga građana ne sudjeluje u izbornimutakmicama, ali sigurni smo da je regulacija tog područja pravi izazov za svakog tko stvarno želi biti reformator u pravom smislu te riječi.

Natko Vlahović, predsjednik HDL-a

 

Izvor: liderpress.hr

Galerija

Gallery

Newsletter


© Copyright 2014. Powered by WordPress