Na novu listu EU upisale su se hrvatske lobističke tvrtke, ali i predstavnici regija, ribara te HGK.

Više od 20 poduzeća i udruga iz Hrvatske registriralo se na popisu lobista koji nude usluge utjecaja na donošenje odluka Europske unije. Radi se o popisu transparentnosti u kojem se dobrovoljno registriraju poduzeća koja se bave poslovima vezanim uz zaštitu interesa pred institucijama EU. Europska komisija taj registar smatra velikim pomakom u povećanju transparentnosti u radu institucija EU iako nevladine udruge ne dijele to mišljenje jer smatraju da je pitanje lobiranja i dalje negdje u sivoj zoni. Najveće kritike nevladinih udruga odnose se na činjenicu da je taj registar neobavezan i da se najvažnije lobističke kompanije uopće nisu prijavile.

Pokrili 80 posto

Antonio Gavril, glasnogovornik povjerenika EU zaduženog za institucije Maroša Šefčoviča, kaže da je trenutno u tom registru gotovo 7000 poduzeća te da se, na osnovi procjene da iza svake u prosjeku stoji oko 5 osoba koje se bave pitanjima zastupanja interesa u komunikaciji s institucijama EU, pretpostavlja da se zapravo registriralo više od 35 tisuća lobista.

EU također još nije u stanju ovu registraciju učiniti obveznom jer ne postoji jasna definicija niti zajedničko shvaćanje lobiranja. EU smatra da je napravljen veliki napredak otkad je lansiran taj registar te se procjenjuje da on već pokriva oko 80 posto lobista.

Da bi se upisali u registar, dovoljno je prijaviti se na web-stranici, unijeti podatke, a prijavom se prihvaća kodeks ponašanja. Kršenje tog kodeksa sankcionira se brisanjem s popisa.

U EU kažu da je sve veći interes za upis u registar bez obzira na to što to nije zakonska obveza. Onima koju se registriraju to daje kredibilitet pred potencijalnim klijentima i prepoznatljivost u očima dužnosnika Europske unije. Ipak, upisom u registar nipošto se ne dobiva bilo kakva akreditacija za ulazak u institucije EU niti se netko tko je registriran smije predstavljati kao netko tko se može pozvati na veze u EU. Kodeksom je zabranjeno i prodavati dokumente EU. Zapravo, djelatnost ovih lobista više se smatra vrstom utjecaja na proces donošenja odluka koje bi bile u interesu skupina koje određeni lobisti predstavljaju.

Kodeksom ponašanja ustvari se pojašnjava što mogu, a što ne mogu raditi lobisti i smanjuje se prostor varalicama koji nude usluge koji bi bile protivne zakonu. Olakšava se i posao zaposlenicima EU koji, kada se sastaju s predstavnicima tih interesnih skupina, znaju u kojem svojstvu razgovaraju s njima i onda to prijavljuju.

Pitanje propusnica

Europski parlament daje propusnice nekim lobistima kako bi mogli ulaziti u zgradu te institucije, pratiti rasprave u Parlamentu i odborima i komunicirati s parlamentarcima. Upis u registar sam po sebi ne jamči tu propusnicu, ali se ona ne može zatražiti ako prije toga poduzeće osobe koja traži nije upisano u registar transparentnosti. U EU također ne žele za njih koristiti izraz lobisti.

Lista pod kritikama

Nevladine udruge koje i dalje kritiziraju EU za nedostatak transparentnosti navode da transparentan ulazak u zgradu neke institucije EU ne jamči i transparentnost i zaštitu od zloporabe položaja jer se lobisti sa svojim kontaktima mogu nalaziti i izvanzgrada.

Teško je u popisu od gotovo 7000 poduzeća pronaći sve koji zastupaju klijente iz Hrvatske. Međutim, tražilicom pod “Hrvatska” pojavljuje se popis od 25 takvih, a one imaju sjedišta u Hrvatskoj.

Među njima ima privatnih konzultantskih tvrtki, nevladinih udruga i raznih udruga gradova i regija. Prema pravilniku, predstavnici lokalne i regionalne vlasti ne moraju se prijaviti, ali mogu ako žele.

Pri registraciji oni su, uz podatke s adresama te opisom posla i područja u kojima zastupaju interese u kontaktima s EU, naveli i visinu novčanih sredstava koje obrću u tu svrhu, a neki od njih i klijente koje zastupaju. Većina je samo prijavila da za tu svrhu godišnje odvaja manje od 50 tisuća eura, ali ima i nekih poduzeća koja izdvajaju više stotina tisuća eura, pa i više od milijun eura.

“Neki se registriraju na web-stranici kako bi se u svojoj državi mogli hvaliti da su registrirani kao lobisti u EU. To je možda slučaj i kod vas. Ali nama to ne smeta. Mi jasno kažemo da su za sve podatke u registru odgovorni oni koji ih unose”, kažu nam izvori iz EU.

Aktivne regije i gradovi

Iz Hrvatske su dosta aktivne regije i gradovi. Neki od njih imaju predstavništva u Bruxellesu, ali se nisu obvezni registrirati jer predstavljaju lokalnu javnu vlast, a drugi su se udružili u Hrvatskoj kako bi zajedno štitili svoje interese o komunikaciji s Europskom unijom. Tako u popisu nailazimo i na “Udrugu gradova iz Republike Hrvatske”, gdje se navodi da predstavljaju 120 gradova raznih veličina.

Istarska regija prijavila je proračun veći od od 32 milijuna eura, ali se onda pojašnjava da je to ukupni proračun Županije. Ta regija za poslove vezane uz zastupanje interesa pred EU izdvaja više od milijun eura.

 

Izvor: Jutarnji list

Slika: Crash magazine

Galerija

Gallery

Newsletter


© Copyright 2014. Powered by WordPress