Korporativni interesi dominiraju na sastancima lobista s kreatorima politika Europske unije, pokazao je novi alat za nadzor lobiranja, koji je u Briselu predstavio Transparency International i još jednom podsjetio na potrebu obvezatnog registra lobista, kao i osiguravanja jednakog pristupa za sve zainteresirane lobiste.

Novi alat na jednom mjestu povezuje informacije koje pruža Europska komisija o sastancima s lobistima i podatke iz Registra lobiranja EU, a svi podaci su objavljeni na www.integritiwatch.eu na kojoj se nadzire i integritet zastupnika u Europskom parlamentu.

Što se tiče konkretnih podataka, u proteklih šest mjeseci, od prosinca 2014. godine do lipnja 2015. godine, analizirano je 4.318 sastanaka s lobistima koji su pokazali da je 75 posto sastanaka održano s lobistima koji zagovaraju korporativne interese, 18 posto s nevladinim udrugama, četiri posto s think-tankovima, a samo dva posto s lokalnim vlastima.

Kompanije koje raspolažu najvišim godišnjim budžetima za lobiranje poput Microsofta ili Shell-a imaju više održanih sastanaka i lakši pristup kreatorima politika EU. Lobisti koji zagovaraju korporativne interese najzastupljeniji su u područjima koja pokrivaju klimu i energiju (487 sastanaka), posao i razvoj (398), digitalne tehnologije (366) i financijska tržišta (296). Vidi se i da su neka područja poput zdravlja ili obrazovanja, u većoj mjeri dostupna i predstavnicima nevladinih organizacija ili think tankova.

Od trenutno prijavljenih 7.888 lobističkih organizacije njih 80 posto nije imalo održan niti jedan sastanak u tijelima Europske komisije što pokazuje da su nove mjere transparentnosti uvedene krajem 2014. godine ograničene u svom opsegu, naime, uključuju samo jedan posto ili 300 najviših dužnosnika od ukupno njih 30.000 koji rade u EK.

S obzirom na to da je istraživanje Transparency Internationala utvrdilo da mnoge organizacije djeluju iako se ne nalaze u registru, jer je upis dobrovoljan, trebalo bi povećati kvalitetu podataka iz registra lobista. Mnoge informacije u njemu nisu točne ili potpune, a svakako je zanimljivo da čak 14 od 20 najvećih odvjetničkih ureda na svijetu koji imaju ured u Briselu, nije upisano u registar lobista.

Stoga, da bi se poboljšalo razinu transparentnosti i integriteta u EU lobiranju Transparency predlaže osiguravanje jednakog pristupa za sve zainteresirane lobiste i to tako da EU registar lobista postane obvezatan sa svim pravima, obvezama i sankcijama te da se uvede ‘zakonodavni otisak’ kao javni zapis o utjecaju lobista na propise ili javne odluke i da se primjenjuje i na niže rangiranih dužnosnika prema detaljnim preporukama TI.

‘Ovi podaci pokazuju da je neophodno regulirati područje lobiranja u Hrvatskoj, jer u tom smislu zaostajemo za dobrim praksama Europske unije. Treba podsjetiti da je prvo Antikorupcijsko izvješće EK, objavljeno u veljači 2014. godine ukazalo na manjak transparentnosti i nedostatak pravne regulative u tom području. I hrvatska javnost zainteresirana je saznati čiji interesi dominiraju kada se odlučuje i donose političke odluke, od nacionalne do lokalnih razina. Transparentan registar lobista je pomak u tom smjeru’, istaknula je u priopćenju Transparency Internationala Davorka Budimir,predsjednica TIH-a.

Izvor:  tportal.hr

Galerija

Gallery

Newsletter


© Copyright 2014. Powered by WordPress