Nakon najavljenih promjena, postavlja se pitanje hoće li se na isti način ponašati i druge institucije, prvenstveno Europski parlament, i tko će povjerenike kontrolirati

Suočeni smo s dosad neviđenom lobističkom aktivnošću, tvrdio je jedan anonimni irski dužnosnik europskim medijima u vrijeme kada je Europski parlament odlučivao o novoj direktivi o duhanskim proizvodima. Tom su direktivom uvedena znantno stroža pravila, osobito u pogledu ambalaže u koju se pakiraju cigarete, a velike duhanske tvrtke navodno su uložile silne napore i novac u pokušaju da ublaže taj propis.

Tko se s kim i zašto sastao, tko je koga lobirao i za čiji interes, u europskim institucijama nije najjednostavnije pratiti. Za to postoji više razloga. Europski registar lobista funkcionira na dobrovoljnoj osnovi pa u njega neke od najvećih kompanija nisu upisane, mada nema nikakve sumnje da se u Bruxellesu bore za svoje interese. Dapače, tisuće kompanija, banaka, odvjetničkih tvrtki, interesnih udruženja, nastoji utjecati na to kako će izgledati europsko zakonodavstvo kojim se propisuju pravila igre na zajedničkom tržištu na kojem kupuje i djeluje 500 milijuna ljudi. Lobistička industrija u Bruxellesu, prema procjenama nevladinih organizacija, biznis je vrijedan milijarde eura, a Bruxelles je, nakon Washingtona, drugo najveće lobističko središte u svijetu. Udruga Corporate Europe Observatory (CEO), koja se bavi pitanjem lobiranja i zalaže se za što veću transparentnost te djelatnosti, procjenjuje da u Bruxellesu djeluje čak i do 30 tisuća lobista, više nego što Europska komisija ima zaposlenih.

Logistički registar

Iako lobistička djelatnost ima pravila ponašanja, kao što i službenici i dužnosnici Komisije imaju kodeks kojeg se moraju pridržavati, nevladine organizacije već dugo upozoravaju da je proces utjecaja raznih interesnih i lobističkih udruženja na donošenje europskih propisa previše tajnovit. Javnost nema pravi uvid u to kako se i na čiji eventualni poticaj mijenjala neka uredba ili direktiva koja će sutradan odrediti i živote takozvanih običnih ljudi. Novi predsjednik Komisije Jean-Claude Juncker u političkim smjernicama za rad svoje Komisije obećao je to promijeniti: »Osigurat ću da registar lobista bude javan i obavezan. Želim da obični ljudi u Europi znaju tko se s kim vidio, tko je s kim razgovarao, i želio bih da i druge institucije slijede naš primjer«. Juncker je u smjernicama ustvrdio da građani »imaju pravo znati s kim se, u sklopu zakonodavnog procesa, sastaju povjerenici i osoblje Komisije, članovi Europskog parlamenta ili predstavnici Vijeća«, odnosno država članica. Zato će, najavio je, predložiti međuinstitucionalni sporazum da bi se uspostavio obavezan lobistički registar koji će obuhvatiti sve tri institucije.

Prvi korak Komisija je napravila već ovoga tjedna. Junckerova desna ruka, prvi potpredsjednik Komisije Frans Timmermans najavio je nakon sastanka povjerenika da će dužnosnici Komisije i visokopozicionirani službenici morati javno objavljivati sastanke s lobistima. Prema tim novim pravilima, 28 povjerenika – među kojima je, naravno, i Neven Mimica – osoblje u njihovim kabinetima te glavni ravnatelji općih uprava morat će objaviti s kim su se sastali, s kim su razgovarali i čije interese taj netko zastupa. Bit će i iznimki, priznao je Timmermans, ali samo kad se radi o vrlo osjetljivim stvarima, primjerice, kada dužnosnik Komisije primi nekog disidenta čiji se identitet, iz sigurnosnih razloga, ne smije objaviti. Osigurat ćemo i da su ljudi s kojima se susrećemo u registru, poručio je prvi potpredsjednik. U tom je registru trenutno oko sedam tisuća organizacija, od čega su polovica interni lobisti i predstavnici trgovinskih ili strukovnih udruženja.

– Ta najava bit će zasigurno poticaj svima da se uključe u registar, komentirao je Duje Prkut iz GONG-a. Uoči posljednjih izbora za Europski parlament, GONG se priključio europskoj koaliciji udruga ALTER-EU s namjerom da, kako su tada priopćili, promoviraju »više standarde za transparentnost lobiranja kroz zahtjeve kandidatima za Europski parlament da se zauzmu protiv prekomjernog lobiranja i utjecaja banaka te velikih korporacija na donošenje politika Europske unije«

Revolving door

Prkut smatra da će nova inicijativa Komisije osigurati da lobiranje bude transparentnije, i iako ocjenjuje da se radi o velikom napretku, upozorava i na druge, slične probleme koji još nisu riješeni. Jedan od njih je pitanje »revolving doora«, kada dužnosnik s javne funkcije odmah odlazi raditi u privatni sektor ili obrnuto.

– Može li obećanje za budući posao u privatnoj tvrtki utjecati na obavljanje javnog mandata? Hoće li netko tko dolazi iz privatnog sektora na javnoj funkciji ispunjavati javni interes ili posebni interes na kojem je dotad radio?, objašnjava Prkut nedoumice oko politike »revolving doora«. Osim toga, kroz europske institucije teško je pratiti i kako se mijenjaju zakonodavni prijedlozi prije definiranja konačnog prijedloga propisa, navodi Prkut, napominjući da treba povećati transparetnost donošenja europskog zakonodavstva.

Nakon što je Timmermans najavio promjene, iskrsnulo je nekoliko pitanja: hoće li se na isti način ponašati i druge institucije, prvenstveno Europski parlament, i tko će kontrolirati da povjerenici i ostalo osoblje ispunjavaju svoje nove zadaće. Na prvo pitanje, potpredsjednik Komisije ima jasan odgovor.

– Bilo bi mi jako drago kada bi svi članovi Europskog parlamenta učinili isto, tako da možemo vidjeti s kim razgovaraju jer i oni igraju vrlo važnu ulogu u donošenju odluka, kazao je Timmermans.

Što se nadzora tiče, tu je »jasna pojedinačna odgovornost svakog povjerenika i osobna odgovornost članova njihovih kabineta«, napomenuo je Timmermans, što znači da neovisne kontrole neće biti. No, prvi potpredsjednik je uvjeren da je dovoljna kontrola to što će predsjednik Komisije, Europski parlament, europska pravobraniteljica, pa i sami novinari vrlo pozorno pratiti ispunjavaju li zaposlenici Komisije nove obaveze.

U udruzi Corporate Europe Observatory promjenu pravila smatraju »važnim korakom naprijed« radi osiguranja veće transparentnosti, ali ističu da tek treba vidjeti kako će se ta pravila u praksi primjenjivati. »Najava potpredsjednika Timmermansa izgleda kao dobar prvi korak i nadamo se da ‘vrag neće biti u detaljima’ koje tek treba razraditi«, poručili su iz te udruge.

Izvor: novilist.hr

Galerija

Gallery

Newsletter


© Copyright 2014. Powered by WordPress