Ljubljana, 1. rujna 2011. – Predsjednik Antikorupcijske komisije u SlovenijiGoran Klemenčič je za SiOL rekao da u četiri mjeseca više od polovice državnih tijela nisu izvijestili o bilo kakvom kontaktu s lobistima. Je li situacija sada drugačija? U registru lobista je trenutno 57 ljudi, a na internetskim stranicama Komisije za suzbijanje korupcije zabilježeni su svi kontakti s lobistima koje su prijavila državna tijela. Takvih je bilo 63. S kakvim poteškoćama se susreću lobisti u Sloveniji provjerili smo kod četiri registrirana lobista.

Komisija, gotovo godinu dana nakon donošenja zakonskih odredbi o lobiranju, u praksi se još uvijek suočava s poteškoćama u obavljanju nadzora i brzini reagiranja u pojedinim situacijama. Više od polovice državnih tijela nije u prva četiri mjeseca imala, prema službenim podacima, nikakav kontakt, odnosno aktivnosti s lobistima. Postavlja se pitanje koliko je Slovenija daleko od transparentnosti koju želi postići u ovom području. Lobiranje je ipak postalo preglednije, ali prema ocjeni Komisije stupanj usklađenosti s zakonskim odredbama o obveznom izvještavanju o kontaktima s lobistima od strane onih koji ih angažiraju je još uvijek prenizak. Kako će se zakonske odredbe poštovati i provoditi u budućnosti ovisi ponajprije o senzibilnosti javnosti o tom pitanju i poštivanju tih obveza u javnom sektoru. Do ožujka 2011. u Sloveniji je bilo registrirano 30 lobista, a do danas ih je 57, a do jeseni se očekuje da ta brojka bude između 100 i 150. Razlog zašto je do sada registrirano tek manje od 60 lobista Komisija je našla u dijelu zakona, prema kojoj osobe zaposlene u interesnim organizacijama legalno lobiraju za svoju interesnu organizaciju bez da se registriraju u registar, a osobe koje su zaposlene u javnom sektoru moraju podnijeti izvještaj o takvim lobističkim aktivnostima i kontaktima. Komisija je kao prekršajno tijelo u dosadašnjim postupcima izrekla samo jednu opomenu, dva postupka su bila obustavljena, a jedan prekršajni postupak je još u tijeku.

Nevenka Črešnar Pergar: Zakon je preopćenit
Direktorica i vlasnica tvrtke NP Consulting Nevenka Črešnar Pergar imala je nekoliko dilema prije nego se je registrirala kao lobist. “Naša glavna djelatnost je pravno i stručno savjetovanje, i ne ulazi u značajnije lobiranje, ali u nekim segmentima potrebno je razgovarati s državnim tijelima”, objasnila je Črešnar Pergar. Ona vjeruje da su odredbe Zakona o suzbijanju korupcije previše široke i općenite. “U inozemstvu je lobiranje definirano puno uže, a u Sloveniji svaki kontakt koji je ostvaren s državnim tijelima mora biti prijavljen kao lobiranje, čak i ako se želi provjeriti da li su tijela državne vlasti prihvatili neki dokument”, rekla je. Prema njenom mišljenju bilo bi pametno da autori zakona razmotre neke prilagodbe istog.
Je li zbog zakona o lobiranju poslovanje i rad državnih tijela bolje i transparentnije Črešnar Pergar nije baš sigurna. “U Sloveniji se pravila i zakoni nedovoljno poštuju i bojim se da se zakon ne provodi. Koliko znam, brojni kontakti i aktivnosti, čak i odvjetnika, realiziraju se mimo ovog zakona. Transparentnost u ovom području bit će postignuta kad se budemo držali propisa u potpunosti”, misli Črešnar Pergarjeva.

Sebastjan Jeretič: Loše je da su lobiranje i korupcija u istom zakonu
Do sada lobist Sebastijan Jeretič nije imao kontakt s državnim tijelima.“Registrirao sam se neposredno prije ljeta, tako da nisam do sada imao nikakvih kontakata”. Njegovi razlozi, zašto se registrirao kao lobist, slični su kao i u slučaju Nevenke Črešnar Pergar. “Bavim se komunikacijom i strateškim savjetovanjem, obrazovanjem, odnosima s javnošću, gdje se lako dogodi da mali dio projekta zahtijeva i lobiranje. Taj udio je otprilike 10 posto, kad je potrebno stupiti u kontakt s ljudima koji donose odluke. Registrirao sam se jer smatram da treba poštovati zakone”, naglasio je Jeretič.
Državna tijela se na neki način i boje lobista, što je naglasio i sam predsjednik Antikorupcijske komisije Goran Klemenčič. Sličnog je mišljenja i Jeretič: “Čuo sam da vlada nekakav strah, što je potpuno suludo, pošto je lobiranje pozitivna djelatnost. Problem je u tome da je lobiranje regulirano istim zakonom kao i korupcija, pa se zato ta dva pojma stavlja u isti koš. Ljudi imaju zbog toga nepovjerenje u lobiste, i stoga sam mišljenja da bi državna tijela u tom području trebala organizirati dodatnu edukaciju“.

Mile Šetinc: Lobist službeniku troši vrijeme i energiju
Mile Šetinc, bivši novinar, direktor vladinog ureda za komuniciranje i odnose s javnošću također je registrirani lobist. “Od trenutka kad sam napravio zahtjev za registraciju i prije nego što su me registrirali, imao sam samo jedan ugovor, koji zapravo i nije izvršen u cijelosti. Od kad sam registriran, slučaj je dospio u parlament. Tako sam okupio neka mišljenja i poslao ih putem elektronske pošte na adrese 50 zastupnika, prvenstveno koalicijskih. U elektronskoj pošti sam naglasio da sam o ovom slučaju upoznao i Komisiju za suzbijanje korupcije”, objasnio je Šetnic, koji misli da je komunikacija lobista s nekim od državnih službenika komplicirana i pogotovo naporna i teška za službenika. On, naime od nekog određenog kontakta apsolutno nema izravne koristi, samo mu se uzima vrijeme i troši energija. Vrlo je važno nekoga osobno poznavati i imati veze, jer je na osnovu poznanstva lakše doći do nekoga.
Rekao je da zakon traži da se prijave osobni kontakti čak i prije sastanka, ali u zakonu nisu sve situacije predviđene. Zato je siguran da se mnogo stvari radi prikriveno, jer se lobiranje odvija na ručkovima gdje će se susresti stari prijatelji. Istaknuo je također da se u SAD većina kontakata ostvaruje i odvija putem SMS poruke, što predstavlja brže i najjednostavnije rješenje. “Osim toga, pitanje je tko može lobirati? Ako se ljudi osjećaju sposobnima da sami pregovaraju, je li i njima potreban lobist? Ili se on mora sam registrirati ako želi pregovarati u ime svoje tvrtke?”, pita se Šetinc, koji je uvjeren da će izvješća o kontaktima imati pretežno negativan učinak.

Andrej Drapal: Nezakoniti kontakti nisu nužno koruptivni
Andrej Drapal iz agencije Pristup je do sada, od kad je registriran kao lobist, imao šest kontakata s državnim tijelima. “Otprilike 60 izvješća Komisije o kontaktima lobista s državnim tijelima u proteklom periodu ne odražava stvarno stanje stvari”, rekao je Drapal, koji ocjenjuje da takav kontakt iako protuzakonit nije unaprijed koruptivan. “Smatram da su razlozi zašto netko ne prijavi kontakt različiti od slučaja do slučaja. U međuvremenu je i izmijenjen Zakon, prema kojem se 5000 lobista u Sloveniji ne treba registrirati, ali to ne znači da ne trebaju prijaviti svoj kontakt koji su ostvarili s državnim tijelima. Ako ti lobisti zaista rade onda bi trebalo biti znatno više prijava”, rekao je Drapal.  “U razvijenom gospodarstvu normalno bi bilo da stotine lobista obavljaju tu komercijalnu djelatnost i da od toga žive.”

 

Izvor: SiOL

Autor: Gordana Stojiljković

Prijevod: Dominik Žganec

Galerija

Gallery

Newsletter


© Copyright 2014. Powered by WordPress