Niska razina transparentnosti procesa donošenja odluka jedna je od odlika naše političke prakse koja pažnju javnosti dobije tek ako se radi o iznimno bitnim odlukama s dalekosežnim posljedicama, kao npr. u slučaju Agrokora. Povodom Međunarodnog dana prava na pristup informacijama GONG stoga poziva Vladu da konačno ispuni obećanje i zakonski regulira lobiranje!

U modernim demokracijama procesi donošenja odluka su transparentni, što ujedno podrazumijeva i da su svi oblici sudjelovanja u procesu te utjecaji na sam sadržaj odluka, također, u potpunosti transparentni. Osim što se time sužava manevarski prostor za usmjerenje javnih politika na ispunjenje parcijalnih interesa, ujedno se izgrađuje povjerenje građana da političkim procesima ne upravljaju skriveni interesi suprotni općim i javnim interesima.

Stoga je zabrinjavajuć, ali istovremeno i ohrabrujuć odgovor koji je hrvatska Vlada dala Malti na upitnik o transparentnosti procesa donošenja odluka u Hrvatskoj. Iako je jasno da aktualna, kao i prijašnje Vlade vode neformalne konzultacije o bitnim pitanjima, a da se o tim komunikacijama ne vodi nikakav pisani trag, aktualna Vlada ipak tvrdi da je upravo u tijeku proces zakonske regulacije lobiranja. Takav zaključak proizlazi iz odgovora poslanog 18. rujna 2017. na GONG-ov zahtjev za pristupom informacijama o tom upitniku, postavljenom u okviru provedbe istraživanja transparentnosti procesa donošenja odluka u Hrvatskoj u suradnji GONG-a i Access Info Europe.

Potreba za zakonskim uređenjem lobiranja vrlo je jasna u Hrvatskoj. Naime, rad radnih grupa za izradu najosjetljivijih zakona nije transparentan, ne postoje informacije o sustavnom upravljanju sukobom interesa u kojoj se nalaze stručnjaci zaposleni u privatnim, posebice konzultantskim tvrtkama, a koji sudjeluju u radnim grupama. Ne postoji obveza vođenja registra sastanaka dužnosnika niti obveza kreiranja zapisnika održanih sastanaka, kao ni obveza objave pisanih dokumenata koje lobisti dostavljaju. Primjerice, zaposlenici konzultantskih tvrtki kojima su klijenti najveće tvrtke koje posluju u RH, sudjelovali su u procesu izrade nacrta novog Općeg poreznog zakona, noseći pritom kape neovisnih stručnjaka za poreznu tematiku. Istovremeno, socijalni partneri nisu imali priliku sudjelovati u procesu. Predstavnici sindikata prvo nisu bili uključeni u radnu grupu, a nakon što su uključeni, radna grupa više se nije sastajala.

Upravo s ciljem izbjegavanja ovakvih situacija u EU su razvijeni mehanizmi poput registra transparentnosti u EU (registar organizacija i pojedinaca koji se bave lobiranjem), registra sastanaka dužnosnika, obveze kreiranja zapisnika (tzv. duty to document), obveze kreiranja pisanog traga o svim oblicima utjecaja na sadržaj odluka (tzv. legislative footprint), zabrane vezane uz prethodno i naknadno zaposlenje (tzv. cooling-off period u okviru revolving-door pravila). Europska komisija je, nakon pristojnih upozorenja Pučke pravobraniteljice građana EU, odlučila usvojiti kodeks ponašanja sa strožim pravilima o naknadnom zaposlenju, te uvesti proaktivnu objavu informacija o putnim troškovima povjerenika.

Druge države članice EU rade snažnije iskorake u transparentnosti: dok Hrvatska tek treba usvojiti novi Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma u kojem bi mogla javnosti dati na uvid tzv Registar stvarnih vlasnika tvrtki, manja grupa država članica EU već objavljuje svoje registre stvarnih vlasnika privatnih tvrtki. Online platforma ERAR Slovencima omogućuje da na jedan klik vide u čiji privatni džep odlazi svaki cent javnog novca, u Slovačkoj ugovori privatnih tvrtki s tijelima javne vlasti stupaju na snagu tek trenutkom njihove objave na službenim internetskim stranicama tijela javne vlasti.

Usred zabrinjavajućih trendova pada povjerenja građana u institucije, povećanje transparentnosti rada tijela javne vlasti čini se kao neizostavni prioritetni cilj. Pitanje je samo hoće li Hrvatska u ovom području napraviti ikakve iskorake.

Izvor: http://www.gong.hr

Galerija

Gallery

Newsletter


© Copyright 2014. Powered by WordPress