Irski registar lobista razlikuje se na mnogo ključnih načina od Registra transparentnosti EU. Neke od tih razlika proizlaze iz obvezujuće prirode irskog registra. Primjerice, zakonodavna osnova registra čini ilegalnim neregistraciju svih lobista koji spadaju pod njegovu nadležnost, a omogućuje da se sankcioniraju oni koji to ne učine. Široke istražne ovlasti osigurane zakonskim aktom – uključujući mogućnost da se zatraže dokumenti i pretraže prostori – također su nove karakteristike. Ovaj strogi pristup bitno se razlikuje od sustava EU.

Kako je registracija u Registar transparentnosti EU dobrovoljna, institucije su se odlučile na pristup uvođenja poticaja i uvjetovanosti kako bi potakle registracije. Dobrovoljni pristup uključuje catch-all definiciju lobiranja koja obuhvaća sve lobističke aktivnosti. Prijave lobističkih aktivnosti redovitije su pod irskim zakonodavstvom, ali nedostaju financijske informacije sadržane u sustavu EU. Treba napomenuti da irskim registrom upravlja neovisno javno tijelo, dok Registrom transparentnosti EU upravljaju zajedničko tajništvo Komisije i Parlamenta.

U budućnosti promjena je izgledna za oba sustava. EU se kreće prema obvezujućem registru koji će se temeljiti na međuinstitucionalnom sporazumu između Europskog parlamenta, Europske komisije i Vijeća, čiji je službeni prijedlog Komisija objavila prošlu srijedu, 28.rujna. Međutim, odabir međuinstitucionalnog sporazuma umjesto propisa ili direktive znači da treće strane (predstavnici interesa) neće biti zakonski obvezne registrirati se u registar EU kao što su u irskom sustavu. Ipak, smatra se da će međuinstitucionalni sporazum institucija EU stvoriti de-facto obvezujući režim kroz korištenje daljnjih poticaja i obvezivanjem institucija da se pridržavaju internih pravila o lobističkim kontaktima.

Kao i sa svakim novim zakonodavnim aktom, uspjeh irskog registra vidjet će se tek kada se dokaže u implementaciji. Početak je obećavajući. U lipnju 2016. godine registar broji više od 1338 registriranih i više od 4500 prijava lobističkih aktivnosti. Prvo godišnje izvješće o Zakonu o lobiranju, objavljeno 28. lipnja 2016. godine, istaknulo je uglavnom pozitivan odjek među onima koji su obvezni prijaviti se u registar. Registar ulazi u kritično razdoblje budući da će se obaviti revizija do kraja 2016. godine od strane ministra za javnu potrošnju i reformu. U roku od šest mjeseci od početka revizije ministar mora poslati izvješće objema domovima irskog parlamenta, uključujući i preporuke za izmjene i dopune. Sankcije i istražne ovlasti navedene u zakonodavstvu također će stupiti na snagu do kraja 2016. godine.

Zakonska osnova: Irski lobistički registar je potpuno obvezujući registar, utemeljen na Zakonu o reguliranju lobiranja iz 2015. godine.

Opseg registra: Za razliku od definicije EU koja se svodi na aktivnosti subjekta, Zakon o lobiranju izričito definira one koji se mogu smatrati lobistima u skladu sa Zakonom. Zakon je primjenjiv na komercijalne organizacije s više od 10 stalno zaposlenih, predstavnička i savjetodavna tijela s najmanje jednim zaposlenikom na puno radno vrijeme i profesionalne lobiste koji se lobiranjem bave u ime klijenta koji se uklapa u prethodno navedene kriterije. Sva komunikacija vezana uz razvoj i podjelu zemljišta također je pokrivena Zakonom.

Iznimke: Iznimke postoje u slučaju komunikacija koje se odnose na: privatne poslove, prebivališta, diplomatske poslove, dijalog između javnih službenika, strogo činjenične informacije, pregovore sindikata, prijetnje životu ili sigurnosti, državnu sigurnost, dioničare državnih tijela, odborsku proceduru u irskom parlamentu, informacije tražene i objavljene od strane javnih tijela, grupe osnovane od strane javnog tijela na koje se primjenjuje kodeks transparentnosti

Obvezno / Dobrovoljno: Irski registar lobista je u potpunosti obvezan. Lobisti koji potpadaju pod definiciju Zakona su pravno obvezni prijaviti se, a ako to ne učine podliježu sankcijama.

Javno dostupni podaci: Za organizacije: ime, adresa, kontakt, registracijski broj organizacije ili registracijski broj neprofitne organizacije. U prijavama koje se odnose na lobističku aktivnost: relevantna tema, područje javne politike, specifični detalji, namjeravani rezultati lobiranja, ime lobista, imenovani javni službenici ili bivši imenovani javni službenici uključeni u lobističke aktivnosti, vođene aktivističke kampanje, informacije o klijentu, specifične lobističke aktivnosti, imenovani javni službenici koji su lobirani.

Kodeks ponašanja: Zakon o lobiranju propisuje da Komisija za standarde može kreirati te s vremena na vrijeme mijenjati kodeks ponašanja za osobe koje obavljaju lobističke aktivnosti u svrhu promicanja visokih profesionalnih standarda i dobre prakse. Međutim, kodeks do danas nije napravljen.

Povlastice vezane za registraciju: Kako je registracija u Irskoj obavezna, nikakve povlastice nisu uvedene s ciljem promicanja registracije.

Upravljanje i provedba: Dok je Ministarstvo za javnu potrošnju i reformu odgovorno za razvoj zakona i pravila koja će diktirati politiku,  Komisija za standarde javnih dužnosti implementira pravila i upravlja on-line registrom. Komisija za standarde je neovisno javno tijelo sa šest članova, a njime predsjeda bivši sudac Vrhovnog suda. Ured pučkog pravobranitelja osigurava Tajništvo.

Sankcije: Zakon o lobiranju navodi brojne sankcije u slučaju kršenja. U slučaju kasne prijave lobističke aktivnosti, Komisija za standarde prvotno pojedincu šalje “obavijest o plaćanju”. Fiksna uplata iznosi 200 eura, a ako bude plaćena prije određenog datuma, pojedinac se neće dalje kazneno goniti. Međutim, nepoštivanje navedenog roka može podići iznos kazne sve do 2500 eura. Nadalje, osoba koja krši zakon na bilo koji drugi način kriva je za prekršaj i odgovorna je : (a) platiti novčanu kaznu u iznosu do 2500 eura, (b) u slučaju osude po optužbi, za novčanu kaznu ili kaznu zatvora u trajanju do 2 godine ili oboje. Međutim, važno je napomenuti da ovlasti Registra za sankcioniranje stupaju na snagu tek krajem 2016. godine.

Pravila o izvještavanju: Prijave aktivnosti moraju se podnositi tri puta godišnje (u rujnu, siječnju i svibnju) za razdoblje od prethodna četiri mjeseca. Ako nikakve lobističke aktivnosti nisu provedene u tom razdoblju, neispunjen izvještaj mora biti vraćen.

Definicija

Lobist je definiran Zakonom o lobiranju kao:

– poslodavac s više od 10 zaposlenika, u slučaju kada komunikacije obavlja u njihovo ime

– predstavničko tijelo s najmanje jednim zaposlenikom koji komunicira u ime svojih članova, a komunikacija se vrši preko plaćenog zaposlenika ili izabranog nositelja dužnosti

– savjetodavno tijelo s najmanje jednim zaposlenikom koji se bavi specifičnim pitanjima te s plaćenim zaposlenikom ili izabranim nositeljem dužnosti navedenog tijela koji komunicira o tim pitanjima

– treća strana kojoj se plaća za komunikaciju u ime klijenta koji se uklapa u jednu od prethodne tri kategorije

– bilo koja osoba koja komunicira o razvoju i podjeli zemljišta.

Izvor: aalep.eu

Galerija

Gallery

Newsletter


© Copyright 2014. Powered by WordPress