Dana 2. svibnja, Europski parlament i Zajedničko tajništvo za registar transparentnosti Europske komisije organizirali su događaj na temu transparentnosti lobiranja u EU. Rasprava se fokusirala na probleme vezano uz predstojeći prijedlog Komisije za novi obvezni sustav koji bi pokrivao sve tri institucije EU-a i na javnu raspravu koja se trenutno provodi kako bi nadopunila prijedlog. U nastavku su detalji rasprave.

[Imajte na umu da ovo ne predstavlja formalni zapis o tijeku sastanka. Podložno je interpretaciji i služi kao neslužbeni sažetak rasprave.]

Sylvie Guillaume (S&D, FR) osvrnula se na važnost transparentnog lobiranja kako bi se izbjegli veći i manji rizici kod prakse lobiranja, istovremeno potičući povjerenje građana u donositelje odluka. Vjeruje da je, unatoč kritikama, sadašnji registar transparentnosti EU dobar ako ga se usporedi s nacionalnim registrima, primjerice onim u Francuskoj.

Komisija prijedlog priprema za kraj ove godine. Postoje pitanja koja treba razjasniti vezano uz obvezujuću prirodu novog sustava. U tijeku je javna rasprava o navedenom, dok Parlament, predvođen Svenom Giegoldom (Zeleni/EFA, DE), priprema izvješće o istoj.

Sylvie je nadalje navela preostala pitanja o kojim će se odlučivati te koja će biti dio rasprave na konferenciji:

– sudjelovanje Vijeća Europske unije (Guillaume smatra se da se ne može govoriti o registru transparentnosti EU bez sudjelovanja Vijeća)

– zajednički ili odvojeni registar institucija EU-a

– uloga odvjetnika i sudskih branitelja kada djeluju u svojstvu konzultanata

– kvaliteta i količina podataka koje zahtijeva registar

– mogućnost provjere i ispravljanja podataka

– nove značajke koje će biti uključene u registar

Martin Kröger iz Zajedničkog tajništva za registar transparentnosti (JTRS) je rekao da je cilj  konferencije doći do publike izvan Bruxellesa te se potom osvrnuo na trenutnu javnu raspravu koja će biti otvorena do 1. lipnja. Više od 850 sudionika doprinijelo je raspravi, a Komisija se raduje još većem odazivu. Giegoldovo izvješće također bi trebalo biti uključeno u prijedlog Komisije. Iskustvo JTRS-a od 2011. godine do danas poslužit će za otkrivanje postojećih slabosti, ali glavno je pitanje prirode obveznosti sustava.

Događaj se nastavio u 3 grupe za raspravu o:

1. Poticajima i sankcijama: kako postići djelotvornost sustava?

2. Zahtjevima za razotkrivanjem: traži li registar previše ili premalo informacija?

3. Pogledu izvan Bruxellesa: što možemo naučiti od nacionalnih režima regulacije lobiranja?

Izvjestitelji triju grupa za raspravu predstavili su sažetak točaka spomenutih tijekom rasprave u skupinama:

Jo Leinen (S&D, DE), iz grupe “Zahtjevi za razotkrivanjem: traži li registar previše ili premalo informacija?” rekao je da su razgovarali o vezi između povjerenja javnosti u institucije i razine transparentnosti; ažuriranju postojećeg sustava, koje bi trebalo biti češće (dva puta godišnje); pruženim podacima, koji bi trebali biti detaljniji i precizniji; potrebi za više sredstava od strane institucija EU-a kako bi se osigurala preciznija obrada informacija, kao i boljom suradnjom između institucija EU-a. Naveli su i pitanja poput neizravnog lobiranja (putem društvenih medija i sl.), manjka transparentnosti kod implementiranja zakona te nedostatke u sustavu vezano uz odvjetnike i javne dužnosnike (lokalne, regionalne, itd.). Konačni zaključak skupine bio je da kvaliteta pruženih podataka nije dobra i stoga mora biti poboljšana.

Dennis de Jong (GUE/NGL, NL), iz grupe “Poticaji i sankcije: kako postići djelotvornost sustava?”, izjavio je da je bilo mnogo kritika na račun agencija EU, osobito od strane predstavnika pučkog pravobranitelja, ali je iznenađen što je Vijeće jedva spomenuto. Razgovarali su i o pozitivnom utjecaju poticajnih inicijativa, kao što je ulazak u zgradu Europskog parlamenta. Tijekom raspuštanja Europski parlament preporučio je Komisiji da proširi svoju obveznu registraciju na dužnosnike niže razine. Prostor za poboljšanje: jasnije definicije i smjernice vezano uz podatke za registraciju, više samostalnosti Tajništva u svezi istraga o žalbama i povećanje njegovih resursa. Usvajanje zakonodavstva za obvezujući sustav smatra se opcijom, dok neki od sudionika misle da lokalne i regionalne vlasti ne bi trebale biti dio registra.

Sven Giegold (Zeleni/EFA, DE), iz grupe “Pogled izvan Bruxellesa: što možemo naučiti od nacionalnih režima regulacije lobiranja?”, pozdravio je odluku Komisije da nastavi s ovom inicijativom te pohvalio zalaganje svih triju institucija EU za uspostavu registra transparentnosti. Što se tiče nacionalnih iskustava, naveo je da su se rang liste pokazale deprimirajućima jer se na vrhu nalaze neeuropske zemlje, dok najveće članice EU-a nisu bile visoko pozicionirane na popisu.

Panelisti, uključujući i predstavnike triju glavnih institucija EU-a, nastavili su razmjenjivati stajališta na temelju zaključaka grupa za raspravu i pitanja iz publike:

Frans Timmermans, prvi potpredsjednik Europske komisije, gleda na javnu raspravu kao bitnu priliku za Komisiju da prikupi povratne informacije od ljudi izvan Bruxellesa koji obično nemaju priliku da ih se čuje. Najbolja opcija je da se počne s Međuinstitucionalnim sporazumom (IIA), a ako prođe dobro, Vijeće će vjerojatno biti uvjereno da donese potrebno zakonodavstvo. Što se tiče lokalnih i regionalnih vlasti, ne razumije zašto bi  trebale biti tretirane drugačije od drugih tijela javne vlasti. Razlike u statusu lokalnih vlasti u različitim državama članicama također treba uzeti u obzir, dodao je. Smatra da isključivo donositelji odluka unutar Komisije trebaju biti dio obveznog registra, a ne svi djelatnici Komisije. Nadalje se osvrnuo na curenje podataka o TTIP-u i rekao da su sve spomenute informacije prethodno objavljene od strane Komisije i da postojanje razlika u odnosu na SAD u smislu transparentnosti nije novost. Na kraju je istaknuo i pozdravio činjenicu da Komisija i Parlament sada zajednički rade kako bi došlo do poboljšanja u ovom području.

Sylvie Guillaume (S&D, FR), tvrdi da curenje podataka o TTIP-u otkriva do koje se razine drži do transparentnosti i pruža lekcije za budućnost. Povjerenje je usko povezano s transparentnošću, ali također vrijedi i obratno. Misli da će konzultacije poslužiti kao prilika da se nadiđu određeni problemi i vidi napredak. Smatra da više mora biti učinjeno vezano uz kvalitetu i količinu podataka te učestalost ažuriranja i da više sredstava mora biti odobreno nadležnim službama. Složila se da bi IIA omogućio veće napredovanje u pogledu obvezujuće prirode sustava. Nove metode rada, alati i mediji moraju biti uzeti u obzir prilikom dizajniranja novog registra transparentnosti, naposljetku je dodala.

Izvor: The Parliament Magazine

 

Galerija

Gallery

Newsletter


© Copyright 2014. Powered by WordPress