O transparentnosti

Navodni nedostatak transparentnosti  nastavlja biti glavni problem u središtu pozornosti Europske pučke pravobraniteljice čineći 22.4% pritužbi u 2015. godini. U takvim slučajevima je posrijedi, primjerice, odbijanje institucija da dozvole pristup dokumentima i informacijama.

Strateški upit pokrenut od strane pravobraniteljice vezano uz transparentnost predloženog Transatlantskog trgovinskog i investicijskog partnerstva (TTIP) EU i SAD-a jedan je od primjera. Komisija je u ožujku 2015. odgovorila na prijedlog pučke pravobraniteljice  da učini TTIP pregovore transparentnijima, obećavajući da će proaktivno objavljivati TTIP dokumente, što je pravobraniteljica otvoreno pohvalila. Pravobraniteljica je pisala i Europskoj povjerenici za trgovinu, Ceciliji Malmström,  pozdravljajući dosad poduzete korake i zahtijevajući da transparentnost postane istaknuta značajka nove trgovinske strategiji Komisije. Kada je Komisija objavila svoju novu trgovinsku strategiju u listopadu, transparentnost je navedena kao jedno od tri temeljna načela.

Ovi uzastopni koraci predstavljaju veliki napredak u transparentnosti trgovačkih pregovora. Potezi Komisije nisu bili isključivo odgovor na rad pučke pravobraniteljice. Mnogo je aktera, od civilnog društva do zastupnika Europskog parlamenta, izrazilo brigu za navedeno pitanje. Pučka pravobraniteljica je otvaranjem upita bila u mogućnosti kanalizirati mnoge od tih briga i pomoći u postizanju opipljivih rezultata dajući specifične prijedloge Komisiji.

Europska središnja banka (ECB) još je jedna institucija koja je napravila značajan napredak u transparentnosti u 2015. godini. Pravobraniteljica je u svibnju pisala predsjedniku Europske središnje banke, Mariju Draghi, tražeći pojašnjenje incidenta u kojem su potencijalno tržišno osjetljive informacije bile dostupne samo užem krugu ljudi. Predsjednik Draghi je odgovorio da je pismo pravobraniteljice ponukalo ECB da razmisli o daljnjim koracima kojima će se poboljšati transparentnost njezinih komunikacijskih kanala. U listopadu je ECB objavila nova načela za govorničke aktivnosti, navodeći da nijedna tržišno osjetljiva informacija ne smije biti objelodanjena na privatnim događanjima skrivenim od javnosti ili tijekom bilateralnih susreta. Također je uspostavila “tihi period” sedam dana prije sastanka Upravnog vijeća, u kojem govori i javne primjedbe neće utjecati na očekivanja oko predstojećih odluka o monetarnoj politici.

Krajem listopada, Banka je objavila da će od proljeća 2016. godine, s tri mjeseca odgode, početi s objavom popisa sastanaka članova Izvršnog odbora. U prosincu je ECB, nastavljajući istim koracima, nagovijestila da će produžiti “tihi period” tako da se članovi Izvršnog odbora ne smiju sastajati i razgovarati s medijima, tržišnim sudionicima ili drugim predstavnicima vanjskih interesa o pitanjima monetarne politike u tjednima koji prethode sastancima Upravnog odbora. Pravobraniteljica je pozdravila ove poteze, naglašavajući da velika odgovornost povjerena ECB-u čini još važnijim stremljenje najvišim standardima upravljanja.

Transparentnost u donošenju odluka u EU

Kako zakonodavstvo EU utječe na gotovo svaki aspekt života građanina, nužno je da bude potpuno odgovorno javnosti.

Odgovornost prema javnosti je bila jedna od logičkih podloga za odluku pučke pravobraniteljice da pokrene istragu o transparentnosti “trijaloga” u svibnju 2015. godine. Trijalozi su neformalni pregovori između Europskog parlamenta, Vijeća EU i Europske komisije usmjereni na postizanje dogovora o novom zakonodavstvu EU. U postupku suodlučivanja u EU, Parlament i Vijeće moraju zajednički usvojiti zakonske prijedloge dane od Komisije. Iako procedura može uključivati do 3 čitanja, povećana upotreba trijaloga dovela je do toga da je 80% zakona EU usvojeno na prvom čitanju.

Nekoliko aktera, uključujući članove Europskog parlamenta, nacionalnih parlamenata, civilnog društva i poslovnog svijeta izrazilo je zabrinutost da bi povećanje učinkovitosti postignuto procesom trijaloga moglo biti na štetu transparentnosti procesa donošenja odluka.

Otvaranjem svoje istrage, Pravobraniteljica je poslala pisma predsjedniku Komisije, predsjedniku Parlamenta i glavnom tajniku Vijeća napominjući da trijalozi sve više glase za mjesto gdje se pregovara o konačnom sadržaju zakona. Pravobraniteljica je postavila niz pitanja, posebice o proaktivnom objavljivanju dokumenata trijaloga. Također, informirala je sve tri institucije da bi u okviru istrage željela pregledati dokumente trijaloga za dva nedavno usvojena zakona (Direktive o regulaciji kliničkih ispitivanja i o hipotekarnim kreditima). Ova dva zakona izabrana su jer se odnose na pitanja šireg javnog interesa.

Na Konferenciji na  kojoj se ispitivala transparentnost trijaloga, organiziranoj od strane ureda pučke pravobraniteljice u rujnu, sudjelovalo je više od 250 članova Parlamenta, zagovaratelja interesa, novinara, znanstvenika i drugih. Sudionici su raspravljali  o prednostima šireg otvaranja procesa trijaloga te o tome je li nužno javno objavljivati raspored i dnevni red tih sastanaka.

U prosincu, nakon što je dobila mišljenje institucija o transparentnosti trijaloga i nakon što je pregledala dokumente, pravobraniteljica je pokrenula javne konzultacije. Na konzultacijama se tražilo mišljenje pojedinaca, nevladinih organizacija, poslovnih udruženja i drugih organizacija o nizu pitanja uključujući pitanja o tome je li proces trijaloga dovoljno transparentan, te kako bi povećanje transparentnosti utjecalo na zakonodavni proces. Rezultati javnih konzultacija i istraga dokumenata trijaloga, te mišljenje triju institucija ući će u ukupnu ocjenu pravobraniteljice o tome koji su koraci nužni za transparentnije trijaloge.

Transparentnost uključuje i otvorenost javne administracije da objasni razloge koji stoje iza određenih odluka. To je bila srž prigovora kojeg je jedan njemački građanin poslao pravobraniteljici. Optužio je Komisiju da nije adekvatno objasnila zašto nije istražila njegovu prijavu u kojoj je optužio Njemačku da nije ispravno implementirala Direktivu EU o e-privatnosti. Pravobraniteljica je uputila primjedbu nakon što je doznala da Komisija nije dostatno argumentirala zašto nije poduzela nikakve korake u dva ključna postavljena pitanja – kako Njemačka pohranjuje i obrađuje podatke, te vezano uz pravila koja se tiču e-marketinga.

Transparentnost lobiranja

Kreatorima javnih politika često je nužna stručna pomoć u pripremi zakonodavnih prijedloga. Komisija trenutno ima više od 800 ekspertnih skupina koje je savjetuju o javnim politikama. Međutim, sastav tih grupa i limitirani javni pristup detaljima njihova rada izazvao je kritike . Pravobraniteljica je 2014. godine otvorila istragu o sastavu i transparentnosti tih grupa. Doprinosi naknadnih javnih konzultacija pomogli su u oblikovanju prijedloga pravobraniteljice za poboljšanje transparentnosti. Komisija je odgovorila u svibnju 2015,  rekavši da je dogovorila novu politiku sukoba interesa za stručnjake imenovane u osobnom svojstvu. Također je navela da će proces selekcije stručnjaka biti transparentniji te se obvezala na revidiranje registra stručnjaka. Pravobraniteljica je ustvrdila da su ti koraci ohrabrujući, ali da bi Komisija još više trebala poraditi na otvaranju navedenih skupina javnosti. U svojoj preporuci pozvala je Komisiju na objavu zapisnika sa sastanaka ekspertnih skupina.

Lobiranje u Bruxellesu bilo je predmetom rasprave na visokoj razini pod nazivom “Je li Bruxelles novi Washington D.C.?” organizirane od strane pravobraniteljice u svibnju 2015., koja je uključivala i potpredsjednika Komisije Fransa Timmermansa kao jednog od govornika. U svom uvodnom govoru, pravobraniteljica je naglasila važnost postojanja snažnih procedura za institucije EU koje bi osigurale da su njeni članovi i dužnosnici svjesni kako se treba nositi s utjecajima.

Kako lobisti koriste svoj utjecaj bilo je u centru istrage o predstavnicima duhanske industrije, u kojoj je pravobraniteljica otkrila da Barrosova Komisija, s izuzetkom Uprave za zdravlje, nije bila dovoljno transparentna oko lobiranja duhanske industrije te samim time nije u potpunosti implementirala pravila i uputstva UN-a u tom području. Pučka pravobraniteljica je pozvala Komisiju da proaktivno objavljuje online sve susrete s lobistima duhanske industrije ili njihovim zastupnicima, kao i zapisnike tih susreta. U svom mišljenju o preporukama pravobraniteljice, Komisija je izjavila da već ispunjava svoje obveze iz Konvencije Svjetske zdravstvene organizacije o kontroli duhana. Pravobraniteljica je izrazila žaljenje zbog takvog stajališta, naglašavajući da javno zdravstvo zahtijeva pridržavanje najviših standarda.

Izvor: Annual Report 2015

 

 

Galerija

Gallery

Newsletter


© Copyright 2014. Powered by WordPress