Zagreb, 16. siječnja 2012. – Lobiranje, zanimanje koje je uvijek obavijeno velom tajni i sumnji da se zapravo radi o korupciji, u Hrvatskoj je potpuno u sivoj sferi jer još uvijek nema nikakvog zakonskog okvira koji bi regulirao tu djelatnost.

A lobista u Hrvatskoj ima – u Hrvatsko društvo lobista učlanjeno je 95 članova, od kojih je najmanje desetak profesionalnih lobista.

“Lobiranjem se danas može baviti svatko, nema nikakvih kriterija, ne zna se za koga lobist radi, koje interese zastupa, kojim se sredstvima služi i je li uopće lobist. Takva situacija ne odgovara nikome jer otvara veliki prostor za sumnju i zloporabe” tvrdi Natko Vlahović, glavni tajnik Hrvatskog društva lobista i jedan od petorice registriranih lobista u Bruxellesu.

 

Legitiman posao

Još prije dvije godine Ministarstvu pravosuđa uputili su prijedlog Zakona o lobiranju, u kojem su predložili jasnu definiciju lobista, njihova prava i dužnosti te osnivanje registra lobista, koji bi bio javan i dostupan svima.

“Lobiranje je legitiman i vrlo potreban posao, ali mora biti iznimno transparentan i reguliran. Konkretno, lobist radi za određenog klijenta te kvalitetnim i točnim informacijama pokušava utjecati na, primjerice, izradu određenog zakona. I to se sve mora znati, mora biti javno da lobist NN radi za, primjerice, Hrvatsku udrugu proizvođača pšenice i traži sastanak s doministrom poljoprivrede kako bi ga upoznao s relevantnim informacijama i interesima svojeg klijenta prije određivanja poticaja” objašnjava Vlahović.

Takvi se sastanci ne smiju odrađivati “ispod žita”, informacije koje lobist nudi moraju biti precizne i točne, bez friziranja, a na kraju godine lobist Ministarstvu pravosuđa mora podnijeti izvješće o tome što je i za koga radio.

Prema prijedlogu zakona, državni, pravosudni i drugi dužnosnici te državni službenici ni u kojem slučaju ne smiju biti lobisti, a dužnosnici se ovim poslom ne smiju baviti ni godinu dana nakon isteka mandata.

“Iznimno nam je važno da se izbjegne dojam da se radi o mutnim poslovima. Lobist ulazi u sferu kriminala ako pokuša nekoga potplatiti ili koristi svoj posao za sređivanje osobnih poslova ili dolaženja do određene funkcije” napominje Vlahović.

 

Važnost lobiranja

Ističe kako hrvatsko gospodarstvo nije prepoznalo važnost lobiranja u pregovorima s EU.

“Naše gospodarstvo, i to odgovorno tvrdim, nije lobiralo u Bruxellesu jer još uvijek ne razumije koliko je to važno. Očekuje se da država odradi taj lobistički posao, a to ne ide tako. Interesi države i gospodarstva nisu uvijek podudarni” zaključuje Vlahović.

 

Članak – Jutarnji list

Autor: Kristina Turčin

Izvor: Jutarnji list

Galerija

Gallery

Newsletter


© Copyright 2014. Powered by WordPress