Njemački Bundestag ukinuo je mogućnost lobistima da slobodno ulaze u zgradu Parlamenta, donose Vijesti.

U centru njemačke političke moći i glavnom gradu Berlinu aktivno je najmanje 5.000 lobista. Na službenoj listi udruženja i njihovih predstavnika registriranih pri Njemačkom saveznom parlamentu, koja se može vidjeti i na službenoj internet stranici Bundestaga, ima više od 2.100 imena.

I u Njemačkoj, kao i u drugim zemljama, lobisti su, posebno u posljednjih desetak godina, došli na metu kritike i razmatranja da li je njihov rad samo legitimno zastupanje interesa ili više manipulacija u neskladu s demokratskim principima, čak korupcija. Ovi lobisti zastupnike Parlamenta opskrbljuju savjetima i informacijama, ali im prenose i želje koncerna i gospodarskih udruženja koje predstavljaju.

Prije samo nekoliko tjedana Bundestag je, opravdavajući to sigurnosnim razlozima, ukinuo mogućnost lobistima da slobodno ulaze u zgradu Parlamenta, najavivši da će ubuduće imati pristup samo ako imaju poziv najmanje pet zastupnika.

U proteklih pet godina više stranaka zastupljenih u Bundestagu tražilo je da se zakonom odredi veća transparentnost u radu lobističkih grupa, odnosno u komunikaciji između politike i predstavnika interesnih grupa. Ovi zahtjevi ušli su i u predizborne programe Socijaldemokratske partije Njemačke (SPD), Zelenih i Ljevice pred prošle izbore za Bundestag 2009. godine.

 

Novi zakon o lobiranju

Posebno sporna je aktivnost lobista u Berlinu kada je riječ o zakonodavstvu u području atomske i solarne energije, biotehnologije, autorskih prava ili patenta na stoftware. Tu mediji redovno izvještavaju o teškim pritiscima koncerna, preko lobista, na Vladu i Parlament da donesu zakone i propise u skladu s njihovim poslovnim željama. S optužbama za nedopušteno grubo lobiranje suočavaju se ponekad čak i ekološke organizacije ili udruženja za zaštitu socijalnih prava.

Prije samo nekoliko mjeseci vlada konzervativne kancelarke Angele Merkelnašla se na udaru kritike da je moratorij na raniju odluku o zatvaranju nuklearnih elektrana, koju je donijela Vlada socijaldemokrata Gerharda Schroedera, usvojila na pritisak moćnih energetskih koncerna.

Nepovoljan odjek redovno ima i prelazak bivših lobista velikih koncerna na rad u njemačka ministarstva ili, još više, to što vodeći političari neposredno po odlasku sa funkcije preuzimaju značajna mjesta ili savjetodavne poslove u gospodarstvu. Takav je slučaj sa bivšim kancelarom Schroederom, njegovim ministrom gospodarstva Wolfgangom Clementom ili donedavnim šefom Vlade pokrajine Hessen Rolandom Kochom.

U Berlinu se upravo radi na pripremi novog zakona kojim će se promijeniti dosadašnji sistem prijave sporednih primanja zastupnika saveznog parlamenta. Po prvobitnom prijedlogu, trebalo je prijaviti samo izvanredne prihode od 10.000 do 150.000 eura. Međutim, nacrt zakona naišao je na tešku kritiku nevladinih organizacija kao što su Transparency International ili LobbyControl, koje traže da donja granica bude već 1.000 eura, te se sada radi na izmjenama ovog prijedloga.

 

Dominik Žganec

Fotografija: stock.XCHANG

Galerija

Gallery

Newsletter


© Copyright 2014. Powered by WordPress