Zagreb, 23. travnja 2011. – U organizaciji Hrvatske gospodarske komore (HGK) 19. travnja u Zagrebu je održana međunarodna konferencija o ulozi strukovnih udruženja u lobiranju i zastupanju interesa na nacionalnoj i europskoj razini na kojoj je kao glavni gost govornik nastupio ugledni lobist, izvršni predsjednik European Training Institute (ETI) te autor knjige “Europsko lobiranje” Daniel Gueguen.

Gueguen je održao predavanje o lobiranju u Europi nakon Lisabonske strategije, suočavanju s novom ravnotežom moći, panorami ključnih dionika u Bruxellesu, prilikama i izazovima novih članica EU te lobiranju u interesu tvrtki i ulozi EU udruženja. Europska su pitanja od velikog interesa u Hrvatskoj, koja je pred završetkom pristupnih pregovara, a uvijek je najteže na kraju, istaknuo je uvodno Gueguen dodavši kako je Lisabonski ugovor radikalno modificirao sustav te izmjenio odnose moći u EU. Lisabonski je ugovor kompleksan, više je pravnog karaktera s kompleksnim procedurama. Smatra se da je ratifikacijom tog ugovora pobjednik Europski parlament, ali Gueguen drži da je to zapravo Europska komisija, koja ima značajniju moć pri donošenju uredbi. Lisabonski je ugovor donio više utjecaja od dna odlučuvanja prema vrhu, više suodlučivanja, novih politika, glasova kvalificiranom većinom, više suodlučivanja poljoprivrednika itd.

Gueguen je naveo kako svojevrsna nevidljiva moć godišnje proizvodi 50 direktiva te 2500 uredbi. Gotovo se 86 posto zakonodavstva usvoji kroz tu nevidljivu moć. Postoje tri vrste odredbi – osnovni pravni akti, delegirani te provedbeni akti. Svaka kategorija ima svoju specifičnu proceduru. Europska komisija ima najviše moć usvajanja uredbi na drugoj razini. Ključno je za lobistu to da će lobiranje biti bez učinka ako se ne zna u kojoj se nalazi proceduri. Stoga je osobito bitna kompetencija za razgovor s EU službenikom, koji su uključeni u donošenje odluka. Vrlo je bitna priprema takvog sastanka. Postoji 20.000 lobista i oko 1000 europskih strukovnih udruženja, i to je velika fragmentiranost. Važno je imati operativne i poslovne informacije, biti umrežen, a osobito je važna komunikacija.

Učinkovitost se u Bruxellesu temelji na kompetenciji i profesionalnosti, koje uz umreženost znači i veći utjecaj, kazao je Gueguen navodeći značaj predviđanja te određivanja prioriteta. U lobiranju je važno usmjeriti se na jedan ili dva prioriteta, te raditi u europskom, a ne nacionalnom duhu. Također mora se raditi i sa svim političkim strankama te nacionalnostima. Osobito je važna i vjerodostojnost te želja za pobjedom. Pri tome je od tehničkih alata komunikacija ključna za lobiranje, istaknuo je Gueguen savjetujući hrvatskim tvrtkama da ne smiju biti sramežljivi i imati komplekse. Važan je i osobni faktor, biti kreator rješenja, a treba izbjegavati korupciju na svim razinama.

Ulazak Hrvatske u EU pretpostavlja preuzimanje obveza odnosno “pravne stečevine Zajednice” (EU acquis), ali ulaskom u EU Hrvatska dobiva i prava iz članstva. U tom smislu Hrvatska će ravnopravno s ostalim zemljama članicama sudjelovati u procesu usvajanja zakonodavstva. Time će hrvatski subjekti moći štititi i zastupati svoje interese i utjecati na odluke koje se donose u EU, a izravno se odnose na njihovo poslovanje (računa se kako se u EU donosi 75 posto nacionalnog zakonodavstva koje ima utjecaja na gospodarstvo). Kako bi hrvatski subjekti mogli donositi kvalificirane odluke, ključno je imati informacije i poznavati sustav i proces donošenja odluka, zaključio je Gueguen.

Dominik Žganec

Galerija

Gallery

Newsletter


© Copyright 2014. Powered by WordPress