Varšava, 10. lipnja 2011. – U Poljskoj je teško voditi evidenciju o zastupanju interesa jer se zakon u ovom području fokusira isključivo na profesionalne lobiste i konzultante, čime “samo dio stvarnih aktivnosti lobiranja” izađe na vidjelo, izjavila je za Euraktiv Agnieszka Cianciara, stručnjakinja za lobiranje i viši suradnik na College of Europe.

Poljska, koja bi 1. srpnja trebala preuzeti predsjedavanje EU, usvojila je zakon o lobiranju još 2005. godine, međutim, on se u praksi pokazao kao nedovoljno efikasan. Zbog toga je 2010. godine izrađen nacrt novog zakona kojim bi ovo područje bilo detaljnije regulirano.

Gospodarstvenici u Poljskoj koji pokušavaju na različite načine utjecati na vladu prema poljskom zakonu ne spadaju u lobiste “ne rade u interesu treće strane, već u svom osobnom”. Posljedica toga je da se u političkom životu Poljske većina lobističkih aktivnosti ne nalazi pod lupom javnosti.

Poljski zakon o lobiranju bio je inspiriran američkim, prvenstveno u smislu uvođenja registra lobista, izvještavanja i definicije lobista. Međutim, u praksi se pokazalo da taj zakon nije dao očekivane rezultate. Ministri su mogli pisati godišnje izvještaje o svom radu, a da pri tom ne navedu je li neko pokušao lobirati kod njih za određene prijedloge zakona.

U centralnoj i istočnoj Europi prevladava mišljenje da lobiranje nije ništa drugo nego “profinjena korupcija” i to objašnjava pozive na zabranu lobiranja koji se povremeno pojave u javnosti, objasnila je Cianciara i dodala da je izjednačavanje zastupanja interesa sa korupcijom odraz nerazumijevanja.“Lobiranje je sastavni dio demokratskog procesa odlučivanja, a takav slučaj je i u zemljama koje je Transparency International označio kao zemlje u kojima korupcija gotovo i da ne postoji”, istakla je ona. Zapravo, korupcija je najizraženija u političkim sustavima u kojima nema adekvatnih ili dovoljnih kanala komunikacije sa donositeljima odluka. Važno je osigurati da se takva komunikacija odvija na transparentan način istakla je ona i dodala da je u tom smislu značajno imati dobar i obuhvatan zakon u tom području.

 

Značaj etičnosti i uloga medija u procesu lobiranja

Za uređenje područja lobiranja u EU nisu dovoljni samo zakoni, već je neophodno i da oni koji lobiraju, kao i donositelji odluka, imaju izvjesnu kulturu morala i da sami sebi postavljaju granice. Zakonsko reguliranje aktivnosti lobiranja je samo jedan od načina reguliranja kontakata između zastupnika interesa i onih koji odlučuju. To ne bi trebalo promatrati odvojeno i sigurno ne kao najbolje rješenje, istakla je Cianciara. Umjesto toga zakon o lobiranju bi trebao biti dio šireg pristupa reguliranja ovog pitanja, temeljenog na načelima otvorenosti, transparentnosti, sudjelovanja svih, i javnosti, navela je ona.

Zakonske odredbe mogu biti i kontraproduktivne ukoliko nisu povezane sa određenim nivoom političke kulture i etičnosti. S druge strane, mediji, think tankovi i zaštitnici građana imaju izuzetno važnu ulogu u reguliranju lobiranja gospodarstvenika i interesnih grupa u institucijama EU. Oni su ti koji imaju zadatak da u ime građana prate stanje u ovom području. Njihova uloga u praćenju kako onih koji lobiraju, tako i onih koji donose odluke od ključne je važnosti za uspješnu primjenu zakona iz u ovom području.

 

Izvor: EurActiv.com

Pripremio: Dominik Žganec

Fotografija. stock.XCHANG

Galerija

Gallery

Newsletter


© Copyright 2014. Powered by WordPress