Zamislite sebe radeći u državi pravne nesigurnosti, bez znanja o tome što smijete raditi, a što ne. Jeste li? Odlično. Sada zapamtite da postoji regulacija koja vas štiti kao radnika (opisujući vaše zanimanje) dajući vam određena prava, najmanje jedno za gotovo svaku vrstu posla. No, s druge strane, u nijednom službenom dokumentu Vlade ne postoji regulacija ili opis posla za lobiste. Profesionalni lobisti u Hrvatskoj tako rade u neizvjesnim uvjetima već 20 godina, neki kao poslovni konzultanti, a neki kao odvjetnici pod jurisdikcijom Zakona o radu.

Lobiranje je prilično jasno definirana profesija u Sjedinjenim Američkim Državama i u mnogo europskih zemalja. To podrazumijeva svaki oblik kontakta (pisana ili usmena/elektronička komunikacija) lobista sa subjektima u svrhu utjecanja na formuliranje, izmjenu ili donošenje zakona, propisa ili odluka o potrošnji. To je važan posao prisutan u demokratskim sustavima gdje lobisti imaju ključnu ulogu u ostvarivanju bolje suradnje između privatnog i javnog sektora. U Hrvatskoj, to se smatra „prodajom utjecaja“, a to uzrokuje puno problema u još uvijek nereguliranoj lobističkoj struci.

Pojedine zemlje Srednje i Jugoistočne Europe poput Austrije, Slovenije, Crne Gore i Makedonije već provode svoje inačice Zakona o lobiranju u čijem su pisanju dijelom sudjelovali i hrvatski pravni stručnjaci za lobiranje.

U Austriji, Zakon o lobiranju stupio je na snagu odmah nakon velikog korupcijskog skandala iz 2012.g. Hrvatska uistinu ne treba čekati još jedan skandal kako bi Zakon postao nužnost.

Gledajući Zakon u cjelini, njegovo donošenje omogućit će daljnji razvoj struke, zaštiti lobiste i njihove klijente te informirati javnost o tome tko lobira, zašto i za koga.

Pravila trebaju biti jasno definirana. U posljednjih deset godina, Europski parlament nije uspio u razvoju zakonodavnog okvira vezanog za obvezan registar lobista, iako politička volja za to još uvijek postoji. Novoizabrani predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker obećao je implementirati obvezan registar lobista i na taj način povećati broj odluka u EU kroz donošenje proaktivnih mjera transparentnosti.

Hrvatsko društvo lobista je još od 2008. jedan od najjačih zagovaratelja za donošenje Zakona o lobiranja, registra lobista i akreditacije lobista u Hrvatskoj. Tvrde da bi Zakon definirao sljedeće:

–          Obvezna registracija svakoga tko želi utjecati na tijela državne uprave

–          Akreditacija za predstavnike interesnih skupina – u obliku dozvole za ulaz u Parlament (lobisti ne mogu ući u zgradu Europskog parlamenta bez dozvole)

–          Sankcije za one koji žele utjecati na politiku i državne odluke, ali se ne žele upisati u registar

Poslovanje bez konkretnog zakona o važnoj profesiji, poput lobiranja, vrlo je rizično u društvima koja još uvijek ne shvaćaju u potpunosti koncept lobiranja. Regulacija lobiranja u Hrvatskoj dovela bi do veće transparentnosti, a uz to eliminirala bi lobiranja iz sjene u mnogim industrijama.

Snažna potpora Zakonu o lobiranju također dolazi i od bivšeg predsjednika Republike Hrvatske Ive Josipovića, Hrvatske obrtničke komore, Hrvatske seljačke stranke,  Američke gospodarske komore, brojnih hrvatskih i stranih stručnjaka za politiku i procese odlučivanja kao i od pojedinih zastupnika u Hrvatskom saboru.

U ovom trenutku, u Hrvatskoj nedostaje političke volje za provedbu Zakona. Trebalo bi biti jasno da ovaj Zakon može biti jedinstven i snažan antikorupcijski alat. Vlada Republike Hrvatske trebala bi preuzeti najbolje dijelove iz zakona koji su implementirani u Austriji i Makedoniji te osigurati da nacrt hrvatske verzija Zakona o lobiranju bude napravljen u prvoj polovici 2015. godine.

 

 

Izvor: Politheor.net
Foto: Politheor.net
Autor: Andrija Višić

Galerija

Gallery

Newsletter


© Copyright 2014. Powered by WordPress